Plućna Bolnica Zrenjanin

 

Kompjuteri i Vaše zdravlje

 

g

g Svakodnevno radeći na kompjuteru, verovatno niste ni svesni koliko puta napravite iste pokrete, naročito u radu sa mišem i tastaturom. Prilikom ovakvog rada dolazi do zamaranja zglobova (naročito zgloba korena šake) i mišića, ovaj zamor je uglavnom akutan, ali se vremenom može i akumulirati i preći u nešto opasnije.Stručnjaci su utvrdili, da mnogobrojna uzastopna ponavljanja malih - kratkih pokreta, mogu prouzrokovati povrede koje su povezane sa neodgovarajućim položajima tela i ruku dok radimo. Za ove povrede nema univerzalno prihvaćenog naziva. g gl
 
fl

  Ali, obzirom na to da se sastoje od više reči, uglavnom možete naići na skraćenice. Na engleskom govornom području koriste se: oštećenja zbog kumulativnih trauma (cumulative trauma disorders - CTD), jer je uzrok "zbir" štetnog delovanja ponavljajućih pokreta i nepravilnog položaja. Još jedan od češćih grupnih naziva je i "povreda zbog ponavljajućeg naprezanja" (repetitive strain injury - RSI) ili poremećaji zbog ponavljanja pokreta (repetitive motion disorders - RMD), ali susreću se i drugi: mišićno-koštani poremećaji izazvani radom (work related musculoskeletal disorders - WMSD), sindrom prenaprezanja vezan za rad (work related overuse injury, occupational overuse syndrome), "ruka pisca" (writer's hand), itd.

Sve gore navedene povrede i oboljenja su različite mišićno-koštane promene prouzrokovane ponavljanjem određenih pokreta i neodgovarajućim, prisilnim položajem tokom radnog vremena. Kod osoba koje rade na kompjuteru (kao vi, upravo sada), date promene mogu da se jave u rukama, laktovima, ramenima, vratu i leđima. Znakovi za uzbunu su: bol, utrnutost, trnci, bockanje i drugi različiti neugodni osećaji. Pored navedenih znakova koji su na nivou osećaja, može doći i do raznih vrsta upala: crvenila i otoka, ukočenosti, bolnih tačaka, pa čak i depresije.

Kod nekih osoba koje pate od poremećaja izazvanih dugotrajnim radom nije moguće videti navedene znakove, ali oni ne mogu obavljati svoje redovne aktivnosti. Istovremeno, osobe koje boluju od ovih kumulativnih povreda, imaju odjednom više nabrojanih bolesti i oštećenja.

Sve ovo gore što smo naveli, nismo to uradili da bi vas uplašili, već samo da bi vas upozorili na moguće posledice nepravilnih položaja pri radu. U sledećem prilogu ćemo vam predstaviti neke smernice i predloge kako da izbegnete kumulativne kompjuterske povrede i oštećenja.

f
fl

f
fl
Verovatno jedan od najvećih problema predstavlja ergonomija tastature, jer se one najviše koriste, pa najveći broj oboljenja dolazi od ovog ulaznog uređaja. Pri radu na standardnim tastaturama, potrebno je izvrnuti i izviti ruke u položaje koji nisu prirodni (ergonomski), što dovodi do naprezanja zglobova ruku. Na svu sreću, postoje mere koje možete da preduzmete da bi izbegli rizik. Pri kucanju, trudite se da opustite prste i da što manje izvijate šake, preporuka je i da ne podižete nožice ispod tastatura jer mogu da dovedu do još oštrijih uglova izvijanja prilikom dopiranja prstiju do spoljnih tastera.  h
f
fl

 

f
fl

 Pri radu pokušajte da što češće odmarate ruke u krilu, umesto da ih držite na tastaturi dok ne kucate.U slučaju, da već imate neke bolove i peckanja u prstima i zglobovima, potražite stručnu lekarsku pomoć. Da napomenemo da postoje i tastature koje su ergonomski projektovane, i koje su podeljene na dva dela radi prilagođavanja što prirodnom položaju ruku, tj. dovode zglobove ruku u neutralan položaj.

Sledeći problem koji može da izazove poremećaje, je oslanjanje ruku na sto ili neki oslonac. Korišćenje oslonca (kojih ima mnogo na tržištu) čini veliko olakšanje, ali istovremeno ako ga redovno koristite, može da poveća rizik. U čemu je stvar? Dok kucate, bez obzira da li koristite oslonac ili samo sto, vi naslanjate ruke na zglobove i tako ih dodatno opterećujete. Stručnjaci preporučuju da se uopšte ne naslanjate dok kucate, a da vam istovremeno ruke slobodno i opušteno "leže" iznad tastature.

Osim tastature, probleme pri radu mogu da izazovu i: neodgovarajuće sedište (stolica, fotelja), nepravilno osvetljenje, loše postavljen monitor u odnosu na glavu itd. Što se tiče svetlosti, izbegavajte da bilo kakva svetlost pada na ekran monitora, jer ćete tada povećavati kontrast i osvetljenje samog ekrana, što može dovesti do zamaranja očiju. Sedište treba da bude podešljivo da bi mogli da podesite pravilan položaj i visinu. Pri ovome, kada kucate, izbegavajte da oslanjate laktove na oslonce ruku stolice, i kičmu držite pravo. Monitor bi trebalo da bude najmanje 40 cm udaljen od očiju, ali ne i previše zbog naprezanja očiju, pri tome treba da bude postavljen u visini očiju. Vertikalno osvežavanje ekrana treba da bude najmanje 80 Hz.

Sve u svemu, ako samo povremeno koristite računar, ne treba da se brinete, ali ako ga svakodnevno, intenzivno koristite, postoji realna opasnost od povreda. Trudite se da uvek obratite pažnju na to kako sedite, u kom položaju držite ruke i preduzimajte mere predostrožnosti.

f